LIGA HUMANITAS

Čovjek je društveno biće. Bez društva nema čovjeku sretna života. Od svih oblika društvenosti najveću sreću i najviše zadovoljstva čovjeku pruža prijateljstvo. Pravo prijateljstvo velika je radost. Sretan je onaj tko ima pravog prijatelja. Prijatelj je čovjeku nerijetko draži od brata ili sestre. Brat ili sestra nisu uvijek i prijatelji, štoviše oni mogu čovjeku biti i neprijatelji. Niti znanci i kolege nisu prijatelji. Temelj prijateljstvu su duševna srodnost, duševni sklad. Prijateljstvo se rađa kad se upoznaju ljudi koji otkriju da jednako ili slično misle, da se u životu vode istim ili sličnim idejama i načelima, da imaju jednaku ili srodnu ćud, temperament, karakter, da su im ukus i težnje jednaki ili slični. Ako uz to postoji među prijateljima i srodnost u dobi, zanimanju, društvenom statusu, onda je prijateljstvo naročito snažno i trajno. Takva su prijateljstva vrlo rijetka.

Najčešće je prijateljstvo između osoba istoga spola. Prijateljstvo između osoba različitog spola je također moguće, no ono redovito, prije ili kasnije, preraste u ljubav. I u prijateljstvu nužna je stanovita mjera pa od prijatelja nije dobro previše zahtijevati i očekivati. Sve ima svoje granice pa i prijateljstvo koliko god veliko bilo. I među najbližim ljudima uvijek ima nešto što jedan drugome ne mogu otkriti. Prijatelj je prijatelju veliko dobro, prijatelji dijele radost i sreću, udvostručujući ih, ali i žalost i nesreću, čineći ih upola manjima. Dobri prijatelji pomažu jedan drugomu da budu bolji, savršeniji te uživaju u tome. Lijepo je kad prijatelju činimo više no što od njega očekujemo. Pravo prijateljstvo nije moguće niti u velikom siromaštvu niti u velikom bogatstvu. Tko se svakodnevno bori za goli opstanak i troši svu svoju snagu da bi se nekako održao na životu, taj u svom očaju niti može misliti na prijateljstvo niti ima čime prijateljstvo njegovati. Tko, pak, zgrće ogromno bogatstvo, redovito ima mnogo briga, robuje svom bogatstvu i nerijetko je sit svega i prema svemu ravnodušan.

Prema knjizi Davorina Trstenjaka "Etika", Knjigotiskara Mile Maravića, Zagreb 1910 priredio Mato Špekuljak