LIGA HUMANITAS

Koja su najvažnija načela za dobar život čovjeka? Prema kojim se idejama trebaju ravnati osobe koje žele biti dobrim ljudima? Koje istine treba prihvatiti kao solidan temelj za idealan ljudski život?

Jedna od najvažnijih istina je shvatiti i stalno imati u vidu da nitko od nas nije sam izabrao kada će se roditi, u kojoj će se zemlji roditi, hoće li biti muško ili žensko, hoće li imati crnu ili bijelu ili smeđu ili žutu ili crvenu kožu, koji će jezik učiti kao svoj prvi jezik, koje će talente i nedostatke imati itd. Te vrlo važne stvari izvan su naše moći.

Najvažnije etičko načelo je "zlatno pravilo", pravilo da se trebamo prema drugima odnositi onako, kako bismo htjeli da se drugi odnose prema nama. Trebamo se staviti u situaciju drugih osoba i imati stalno u vidu činjenicu da s obzirom na mnogo toga drugi ljudi nisu sami izabrali kakvi će biti. Trebamo razumjeti da situacija i shvaćanja drugih ljudi mogu biti vrlo različiti od naših. Istodobno trebamo nastojati vidjeti naše reakcije onako kako ih drugi vide.

Treće načelo proizlazi iz prva dva: što je pravilo za jednog čovjeka ili jednu ljudsku skupinu - treba biti pravilo za sve ljude i sve ljudske skupine. Nažalost, sadašnja vlada SAD tvrdi da Sjeverna Koreja i Iran ne smiju imati nuklearno oružje, ali istodobno prihvaća da ga imaju druge zemlje, poput SAD, Rusije, Velike Britanije, Kine i Izraela. To je politika suprotna trećem načelu. Pravila trebaju biti ista za sve.

Četvrto je načelo da su svi ljudi članovi jedne velike ljudske obitelji. Neosporno je da ima mnogo razlika između nas, ali to ne poništava činjenicu da svi pripadamo jednoj biološkoj vrsti. Upravo to četvrto načelo, zajedno s prvim, u temelju su "zlatnog pravila".

Peto je načelo da su danas svi ljudi građani jedne globalne svjetske zajednice. Ranije smo mogli živjeti u zasebnim zajednicama, ali suvremena prometna sredstva, suvremeno komuniciranje i znatno veća ljudska moć to su promijenili. Sada se događaji na jednom dijelu kugle zemaljske tiču čak i ljudi koji žive u drugim, udaljenim dijelovima svijeta.

Šesto je načelo da svi trebamo biti spremni oprostiti jedni drugima jer nitko nije savršen. Svi mi često griješimo. Nadalje, kako je na početku bilo rečeno, mogućnosti pojedinih ljudi vrlo su ograničene. Ljudi često postupaju kako su determinirani prirodnim silama kojima nisu u stanju upravljati. Naravno, katkada smo primorani kazniti ljude koji čine loše stvari ne žaleći što ih čine, ali takvu odluku trebaju redovito donositi nepristrani predstavnici zajednice, a ne pojedinac ili manja skupina ljudi u srdžbi i s posebnim interesima u cijeloj stvari.

Sedmo načelo je: ne treba biti pretjerano uznemiren i žaliti se na ono što drugi čine ili ne čine. Svatko neka misli na vlastita djela i na ono što je u njegovoj mogućnosti. Treba činiti što je dobro i izbjegavati što je, prema osobnom mišljenju, loše. Treba činiti da svijet bude bolji.

Zasigurno je moguće navesti i druge istine i načela kojima bismo se trebali ravnati u životu, ali sigurno bismo bili bolji ljudi i svijet bi bio bolji ako bismo se svi pridržavali navedenih sedam načela.

Dr. Ronald J. Glossop je umirovljeni profesor filozofije na Southern Illinois University u Edwardsvillu (SIUE) kraj Saint Louisa. Doktorat iz filozofije stekao je na Washington University u Saint Louisu. Utemeljitelj je Programa za studij mira te je bio njegov koordinator tijekom punih 25 godina. Na SIUE i obližnjim školama (rado radi s mladima) podučavao je i esperanto. Autor je triju knjiga: (1) "Philosophy: An Introduction to its Problems and Vocabulary", Dell, 1974; (2) "Confronting War: An Examination of Humanity's Most Pressing Problem", Mc Farland, 1983; 4th ed. 2001; (3) "World Federation? A Critical Analysis of Federal World Government", McFarland, 1993, (esperantski prijevod 2001). Objavio je od sada četrdesetak članaka u stručnim i obrazovnim publikacijama. Predavao je o aktualnim svjetskim problemima na različitim mirovnim konferencijama u SAD i drugim zemljama svijeta. Direktor je međunarodne organizacije "Children Around the World". Član je američkog vodstva organizacije "Citizens for Global Solutions" te vodi podružnicu u Saint Louisu. Aktivni je član First Unitarian Church u Altonu, Illinois, SAD, a također esperantist. Premda se neke ideje Ronalda J. Glossopa (o miru, svjetskoj federaciji, esperantu) mogu doimati (barem za sada) utopijskima, ne može im se osporiti plemenitost popraćena iskrenim nastojanjem njihovog zagovaratelja da u skladu sa svojim idejama živi i javno se angažira. Profesor Ronald Glossop dugogodišnji je prijatelj Projekta Humanitas.

Izvor: Predavanje sveuč. prof. Ronalda J. Glossopa održano 12. lipnja 2005. u Austinu, Texas - SAD; © Ronald J. Glossop