LIGA HUMANITAS

Sva prirodna staništa ljudi u podnošljivim klimatskim i ekonomskim prilikama postala su prenapučena. Golema naselja, koja zovemo velegradovima, u administrativnom i gospodarskom smislu predstavljaju zone u kojima se ne može organizirati dostojan ljudski život za većinu njihova stanovništva. Zaposjednutost svih pristupačnih teritorija učinila je teritorijalna osvajanja stvarnim izuzetkom sadašnjosti. Svi su narodi izbili na tuđe granice, kojih se pomicanje danas ne smatra tolerantnim pothvatom. Migracije, koje imaju različite uzroke i motive, predstavljaju zbilju gotovo u svakoj zemlji svijeta. Države su prestale biti izolirani sustavi. Nedvojbena i nepovratna međusobna upućenost narodâ stvorila je situaciju u kojoj su svi bližnji i susjedi. Broj žitelja na Zemlji postao je golem, ali se i trajanje ljudskog života znatno produžilo (ili odužilo). Doba životne zrelosti produžilo se i na kraju i na početku, a prilično je produžen i radni vijek čovjekov. Žena ima uvjete za izravnu društvenu afirmaciju, a muškarcima se sužava osnova za supremaciju.

Položaj mladeži znantno je izmijenjen: prije su djeca i mladež bili prisiljavani da počinju rano raditi, a danas mladež teško dolazi do zaposlenja. Opadanje utjecaja Crkava na život pojedinaca i društava ide prema kulminaciji gotovo u svim zemljama. Osnovna značajka života je brza i neprekidna promjena prilika i okolnosti. Proces je industrijalizacije u raznim zemljama započeo u različito vrijeme te je zatekao narode u različitim društvenim prilikama. Promjene koje je donijela industrijalizacija znatno su utjecale na život ljudi i njihove međusobne odnose.

Disproporcionalna razdioba proizvodnih resursa i proizvedenih dobara rezultira u bogaćenju bogatih i siromašenju siromašnih naroda, raslojavanju i socijalnom diferenciranju unutar pojedinih naroda. Slijede prekomjerna (zlo)upotreba prirodnih bogatstava, onečišćavanje okoliša, umjetno poticanje potrošnje. Tehnologija je učinila komunikaciju među ljudma globalnom. Izobrazba, koja je potrebna za "proizvodnju" kadrova što ih traže znanost i industrija, smatra se, unatoč svim deklariranim principima o pravima, razvoju i slobodi osobe, poslovnom investicijom. Brza industrijalizacija pretvorila je ljude u proizvođače i potrošače, a prirodu u prostor grabeža i onečišćavanja.

Homo industrialis, raspet između proizvodnje i potrošnje, odijeljen od drugih ljudi strojevima, procedurama i najčešće lošim upravljanjem, lišen izvornog odnosa s prirodom i potpore svojim uzvišenim težnjama, sveden je u goloj društvenoj zbilji na status ispod statusa radne životinje: na razinu proizvodnog kapaciteta i potrošnoga potencijala, na koji se izdašno mogu primijeniti matični brojevi, indeksi, pokazatelji i koji se može uvrstiti u kartoteke, registre i datoteke. More je ljudske patnje nepregledno, a more očaja vrlo duboko. Tehnologija modernog industrijskog doba osigurava svima biološki minimum i pruža mnogima priliku da maskiraju pravi očaj. Kao što se ljudskost i plemenitost ne daju kupiti niti se mogu sakriti i uništiti, tako se isto ljudska bijeda ne da prikriti.

(Iz knjige: Fran Urban OTVORENA ŠUTNJA "FTI", Zagreb 1980.)